Gdje se nalazimo?
Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Bjelovara smješten je oko dva kilometra od grada Bjelovara uz naselje Veliko Korenovo, između prometnice Bjelovar-Čazma i potoka Bjelovarska koji je ujedno i recipijent.
Kada smo počeli s radom?
Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda pušten je u pogon 1986. godine. Osnova uređaja za pročišćavanje otpadnih voda postavljena je u idejnom, a potom i glavnom projektu «Uređaj za pročišćavanje – Bjelovar», Hidroinžinjeringa iz Ljubljane, 1979. godine. Ovim projektom je predviđena izgradnja uređaja koji bi u svojoj konačnici koristio dvostupanjsku tehnologiju biološkog pročišćavanja otpadnih voda s anerobnom stabilizacijom mulja Temeljem projektne dokumentacije u razdoblju od 1980 – 1986. godine izgrađena je I. faza uređaja u sklopu koje je izgrađen mehanički dio i I. biološki stupanj.
Tada su izgrađeni slijedeći objekti: retencija, crpilište za sirovu vodu s finim rešetkama i kompresorskom stanicom, dvolinijski aerirani pjeskolov – mastolov, 2 primarna taložnika, I. biološki stupanj s 2 aeracijska spremnika i 2 taložnice i zemljane lagune za aerobnu i anaerobnu stabilizaciju viška mulja.
Rekonstrukcija uređaja:
Kako je u radu uređaja od 1986 – 1993. godine kontinuirano dolazilo do problema, odnosno do truljenja (anaerobni procesi) u primarnoj taložnici, te kako su efekti pročišćavanja bili ispod očekivanih i projektom predviđenih, prišlo se rekonstrukciji uređaja koja je nakon pilot ispitivanja izvedena tijekom 1996. godine. Rekonstrukcijom uređaja dva postojeća bazena primarne taložnice pretvorena su u dva biološka bazena u koja je ugrađen sistem dubinske aeracije s finim mjehurićima i dvije taložnice čime je uređaj pretvoren u dvostupanjski biološki uređaj koji kao takav radi do danas.
KAKO SE PROČIŠĆAVA OTPADNA VODA?
Crpna stanica:
Otpadna voda iz kućanstava i industrijska otpadna voda koja kolektorima dolazi do uređaja najprije prolazi preko grube rešetke gdje se zadržavaju veliki komadi smeća, a zatim se pomoću crpne stanice odvodi na finu rešetku gdje se zadržavaju manji komadi smeća.
Aerirani pjeskolov-mastolov:
Nakon prolaska kroz finu rešetku otpadna voda dolazi u aerirani pjeskolov – mastolov u kojem se odvajaju pijesak i mast u posebne spremnike.
Izlaz iz pjeskolova:
Kanalom iz pjeskolova – mastolova otpadna voda odlazi u I. stupanj biološkog pročišćavanja koji se sastoji od dva aeracijska bazena volumena 312m3 i dvije taložnice po 634m3.
Prvi stupanj biološkog pročišćivanja:
Aeracija u bazenima je dubinska Messnerovim pločastim aeratorima. U bazenima se nalaze bakterije i gljivice koje se hrane organskom tvari iz otpadne vode i na taj način smanjuju koncentracije otpadnih tvari u vodi.
Bakterije se razmnožavaju veoma brzo (76 puta na dan) pa na taj način uklanjaju udarna opterećenja iz vode. Višak mulja koji nastaje kao posljedica biološkog pročišćavanja transportira se u muljne lagune.
Drugi stupanj biološkog pročišćivanja:
Djelomično pročišćena otpadna voda ulazi u dva aerirana bazena II. Stupnja biološkog pročišćavanja volumena po 1000m3 u kojima se osim bakterija i gljivica nalaze praživotinje, bičaši, trepetljikaši i točkaši od kojih su najbrojniji trepetljikaši (Colpidium, Aspidisca, Euplotes, Vorticcela, Carchesium, Epistylis). Oni se hrane bakterijama ili organskom tvari i na taj način pročišćavaju otpadnu vodu.
Taložnice drugog stupnja:
Iz bioloških bazena II. stupnja voda s mikroorganizmima (aktivnim muljem) odlazi u dvije taložnice po 1200m3 gdje se bistri.Dio aktivnog mulja vraća se u biološke bazene, a višak mulja transportira se zemljane lagune.
Izlazna građevina u Bjelovarsku:
Izbistrena i pročišćena voda iz taložnica se ispušta u prirodni prijemnik potok Bjelovarsku.
OBRADA MULJA
Linija mulja nije izgrađena. Od početka rada uređaja do danas višak mulja koji nastaje nakon biološkog pročišćavanja otpadnih voda odvodi se cjevovodom do dvije zemljane lagune volumena 36 000m3 koje se nalaze 150m južno od uređaja i u njima se mulj aerobno i anaerobno stabilizira.
1. «Podaci iz vodopravne dozvole i laboratorijskih analiza za izlaz uređaja od 2008-2011.god.:
| Pokazatelji | Dozvoljeno po vodopravnoj dozvoli do 31.12.2015.g | Lab. uređaja 2008.god | Lab. uređaja 2009.god | Laboratorij uređaja 2010.god | Laboratorij uređaja 2011.god | Laboratorij ZZJZ 2010.god. | Laboratorij ZZJZ 2011.god. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Hidrauličko opterećenje m3/god | 4.080 849 | 2.949.793 | 2.840 354 | 4.291.875 | 3.035.123 | x | x |
| Hidrauličko opterećenje m3/dan | 11.200 | 8.056 | 7.757 | 11.763 | 8324 | x | x |
| BPK5 mg/l | 60 | 51 | 56 | 44 | 43 | 21 | 25 |
| KPK mg/l | 140 | 107 | 115 | 89 | 104 | 47 | 46 |
| Suspendirana tvar mg/l | 70 | 46 | 46 | 51 | 44 | 17 | 15 |
| Ukupni dušik mg/l | X | 28,57 | 35,26 | 28,3 | 37,91 | 22,55 | 27,75 |
| Ukupni fosfor mg/l | X | 3,53 | 3,13 | 2,63 | 3,69 | 2,54 | 3,01 |
| Efekt pročišćavanja po KPK % | X | 82 | 82 | 77 | 79 | 87 | 91 |
| Efekt pročišćavanja po BPK5 % | X | 83 | 84 | 82 | 86 | 89 | 92 |
| Efekt pročišćavanja po susp.mat. % | X | 87 | 90 | 82 | 85 | 98 | 96 |
| Potrošnja el.ener.kWh/god | 658769 | 699.029 | 742.676 | 766.337 | X | ||
| Potrošnja struje kWh/m3 | 0,23 | 0,25 | 0,17 | 0,26 | X |
U razdoblju prilagodbe s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda («NN,broj:87/10) (do 2015.godine), vodopravnom dozvolom dopuštene su nešto veće vrijednosti za KPK, BPK5 i suspendiranu tvar nego što je određeno Pravilnikom, a granične vrijednosti za dušik i fosfor nisu ni određene.
Granične vrijednosti za gore navedene parametre ne mogu se postići bez dogradnje uređaja tj. uspostave trećeg stupnja pročišćavanja.
KOLIČINA PROČIŠĆENE VODE
| GODINA | KOLIČINA/m3 |
|---|---|
| 2005. | 3.133.998 |
| 2006. | 2.910.790 |
| 2007. | 2.983.951 |
| 2008. | 2.949.793 |
| 2009. | 2.840.354 |
| 2010. | 4.291.875 |
| 2011. | 3.035.123 |
Nove cijene usluge pročišćavanja otpadnih voda primjenjuju se od 01.08.2011.godine i to:
Za kućanstva, osnovne škole, dječje vrtiće, zdravstvene ustanove, športske objekte, pravne osobe, gospodarske subjekte, ustanove i obrtnike
| 1. | Fiksni dio osnovne cijene vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda | 1,76 | kn/mj |
|---|---|---|---|
| 2. | Osnovna cijena vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda (varijabilni dio) | 1,56 | kn/m3 |
Za socijalno ugrožene građane (primatelji socijalne pomoći) za ukupan trošak vode kućanstva
| 1. | Fiksni dio osnovne cijene vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda | 0,78 | Ykn/mj |
|---|---|---|---|
| 2. | Osnovna cijena vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda (varijabilni dio) | 1,09 | kn/m3 |
MONITORING RADA UREĐAJA:
Rad uređaja kontrolira jednom mjesečno ovlašteni laboratorij Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.
KONTROLA RADA UREĐAJA:
Na lokaciji uređaja nalazi se interno ovlašteni kontrolno – analitički laboratorij u kojem se svakodnevno pomoću mjernih instrumenata i kemijskih analiza kontrolira rad uređaja.
Kontrola se obavlja na ulazu, nakon I. stupnja pročišćavanja i na izlazu uređaja na slijedeće parametre: protok vode na izlazu uređaja, temperatura vode, pH, otopljeni kisik, KPK, BPK5, suspendirana tvar, amonijak, nitrate, nitrite, ukupni dušik, fosfate i ukupni fosfor.
Svakodnevno se uzimaju uzorci mulja u četiri aeracijska bazena i povrat mulja iza I. i II. stupnja biološkog pročišćavanja. Određuje se : pH, dinamika taloženja (nakon 30 min.), suhi ostatak i volumni indeks mulja.
EDUKACIJA:
Što se ne smije bacati u kanalizaciju?
1. Smeće ( krpe, higijenski ulošci, životinjski ostaci, igračke, mobiteli i sl.)
2. Dlake i perje
3. Krv, meso i iznutrice, ulja i masti
4. Kamenje, vapneni ostaci i ostaci građevinskih materijala
5. Pepeo i troska
6. Srugotine metala, drva i plastike
7. Staklo
8. Ostaci kemikalija i boja
INVESTICIJE NA UZPOV-u U 2006.GOD. Većina opreme na uređaju stara je koliko i sam uređaji i odraz je tehničkih i tehnoloških rješenja 70-tih godina prošlog stoljeća. Kako bi osigurali kontinuiran i dobar rad uređaja nabavili smo i ugradili: 1. Finu rešetku (tzv.step screen) proizvođača Huber, Njemačka 2. Pužnu pumpu od prokroma na ulazu uređaja istog proizvođača Vrijednost investicije iznosi 956.560,00 kuna
INVESTICIJE NA UREĐAJU:
Većina opreme na uređaju stara je koliko i sam uređaji i odraz je tehničkih i tehnoloških rješenja 70-tih godina prošlog stoljeća.
Kako bi osigurali kontinuiran i dobar rad uređaja nabavili smo i ugradili u 2006. godini finu rešetku (tzv.step screen) proizvođača Huber, Njemačka, pužnu pumpu od prokroma na ulazu uređaja proizvođača Landindustrie Sneek BV, Nizozemska i u 2011. godini još jedna pužna pumpa proizvođača Tehnomehanika, Rijeka.
PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA:
1. Tijekom 2007. godine obavljeno je mjerenje kakvoće zraka na lokaciji uređaja u Velikom Korenovu od strane ovlaštenog laboratorija.Mjerenje je provedeno sukladno Pravilniku o praćenju kakvoće zraka (NN, broj 155/05). Provedena mjerenja su obuhvatila mjerenje koncentracije slijedećih parametara: SO2, H2S, NO, NO2, O3, benzena, toluena, etilbenzena, m-ksilena, o,p-ksilena, lebdeće čestice, CH4 i ostale ugljikovodike, merkaptane, grupu amina i ukupne masne kiseline te mikrobiološku analizu zraka. Izmjerene koncentracije svih navedenih parametara u zraku nisu prekoračile MDK vrijednosti propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN, broj:133/05) iz čega proizlazi da djelatnost uređaja ne utječe na kvalitetu zraka najbližeg naselja Velikog Korenova.
2. U 2007.godini obavljeno je i mjerenje buke okoliša također od strane ovlaštenog laboratorija. Mjerenjem je utvrđeno da je razina buke nastale radom uređaja znatno niže vrijednosti od vrijednosti propisanih Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN, broj: 145/04) te da rad uređaja bukom ne utječe na okolinu tj. najbliže naselje. Znatno veći utjecaj buke neprekidnog prometa (osobito danju) na županijskoj cesti Čazma-Bjelovar koja prolazi naseljem u odnosu na buku nastalu radom samog uređaja.
